44°28′30″N 15°00′25″E Dubrava – Hanzine značajni je krajobraz i posebni rezervat šumske vegetacije na otoku Pagu. Udaljena je od nas cca 2 km (20 minuta hoda).
Površine je 429 hektara. Godine 1988. proglašen je značajnim krajobrazom. Ova šuma hrasta medunca i bijeloga graba jedina je listopadna šuma na otoku Pagu. Budući da je to posljednji ostatak ove šumske zajednice na otoku, potrebno ga je čuvati s posebnom pažnjom.
Hrast se od davnina smatrao posebnim stablom, pa je tako kod brojnih europskih kultura bio posvećen vrhovnim božanstvima. Bio je simbol Zeusa u staroj Grčkoj, Jupitera u starom Rimu i Peruna kod starih Slavena (vrhovno božanstvo, bog groma i munje). Po dolasku kršćanstva u naše krajeve moguće je da je Perun ovdje zamijenjen svetim Vidom jer upravo tako se zove najveći vrh na Pagu (Sv. Vid, 349 m).
More je tako blizu, a vi ste u listopadnoj šumi, šumi hrasta medunca. To bi vam trebalo biti čudno jer ova vrsta hrasta najčešće ne podnosi posolicu i uglavnom raste na većim visinama (u priobalju od 400 -900 m., a u unutrašnjosti i na visini od 1700 m), a ovdje ide skroz do mora.
Sve šume, pa tako i ova utječu na klimu, stvaraju kisik, čuvaju vodu, filtriraju zrak, sprečavaju eroziju, odronjavanja i sl. Dobrobiti od šuma su dalekosežne, koriste se i za odmor i rekreaciju. Sve je s njima ljepše. Npr. biste li i vi sada bili ovdje da tu nije šuma?
Šuma Dubrava – Hanzine vrlo je stara, no nije poznato kada je nastala. Izvjesno je da je postojala u 14. stoljeću jer povijesna građa kaže da je tada na rubnom dijelu ove šume izgrađena crkva Sv. Marije Magdalene čiji ostatci su vidljivi i danas.